Šta je toksoplazmoza?

Jednoćelijski parazit zvani Toxoplasma gondii je uzročnik oboljenja poznatog kao toksoplazmoza. Parazit je prisutan u čitavom svijetu. Smatra se da je oko 60 miliona ljudi u SAD-u zaraženo ovim parazitom. Od tih koji su inficirani rijetko koji pokazuju simptome oboljenja, jer imuni sistem zaražene osobe ne dozvoljava parazitu da izazove oboljenje. Međutim, trudnice i ljudi sa oslabljenim imunitetom bi trebali biti na oprezu.

Kako se ljudi zaraze toksoplazmozom?

Do infekcija sa toksoplazmom može doći:

Konzumiranjem termički neobrađenog kontaminiranog mesa, najčešće  svinjetina, janjetina i divljač.

Slučajnom konzumacijom prijesnog ili nedovoljno termički obrađenog mesa. Na primjer nakon rukovanja sa mesom i ne pranjem ruku (toksoplazma se ne može resorbovati kroz neoštećenu kožu).

Konzumiranjem hrane koja je naknadno kontaminirana priborom ili drugom hranom.

Konzmiranjem kontaminirane vode sa Toxoplasma gondii.

Slučajnim gutanjem parazita nakon kontakta sa mačijim fecesom u kojem se nalazi toksoplazma . To se može desiti na sljedeći način:

Čišćenjem WC posuda za mačke nakon što je mačka razasula toksoplazmu fecesom.

Kontaktom ili konzumacijom bilo čega sa čime je mačiji feces koji sadrži Toxoplasma-u bio u kontaktu.

Slučajnom konzumacijom kontaminirane zemlje (npr., nepranjem ruku nakon obavljanja poslova u bašti ili jedenjem neopranog voća ili povrća u vrtu).

Sa majke na dijete (kongenitalna) transmisija.

Preko zaraženog transplantiranog organa ili transfuzijom inficirane krvi, mada je vrlo rijedak slučaj.

Koji su znakovi i simptomi toksoplazmoze?

Simtomi variraju.

Većina ljudi koji se zaraze sa toksoplazmom nisu ni svjesni toga.

Neki ljudi sa toksoplazmozom mogu da osjete kao da imaju „gripu“ sa otečenim limfnim čvorovima ili sa bolovima u mišićima i općenito bolovima koji mogu da traju mjesec dana ili više.

Jaka toksoplazmoza koja oštećuje mozak, oči ili druge organe može da se razvije iz akutne infekcije toksoplazmozom ili od ranije infekcije koja se reaktivirala. Ozbiljni slučajevi toksoplazmoze javljaju se kod osoba sa oslabljenim imunitetom. Rijetko, ali može se javiti očna forma toksoplazmoze kod osoba sa zdravim imunitetom.

Znakovi i simptomi očne toksoplazmoze uključuju reduciranu vodljivost, zamućen vid, bol (često sa jarkim svjetlom), crvenilo oka, i ponekad suzenje. Oftalmolozi ponekad propisuju lijekove za liječenje aktivne bolesti. Kako god liječenje se preporučuje i zavisi od veličine lezija oka, lokacije i karakteristika lezija (akutne aktivne ili hronične neprogresivne).

Većina beba koje su zaražene još u utrobi nemaju simptoma nakon poroda, ali se mogu razviti kasnije u životu. Samo mali procenat zaražene novorođenčadi ima ozbiljno oštećenje očiju ili mozga.

Ko je to pod rizikom da dobije teški oblik toksoplazmoze?

Osobe sa velikom vjerovatnoćom da dobiju teški oblik toksoplazmoze su:

Novorođenčad čije su se majke zarazile sa Toxoplasma gondii tokom ili neposredno prije poroda.

Osobe sa jako oslabljenim imunim sistemom, kao na primjer osobe oboljele od AIDS-a, osobe na hemoterapiji i osobe kojima su nedavno presađeni organi ili data krv.

Kakve mjere se trebaju poduzeti ako spadamo u neku od grupa sa predizpozicijama za toksoplazmozu?

Ako planirate trudnoću vaš doktor može tražiti da se testirate na Toxoplasma gondii. Ako test bude pozitivan to znači da ste nekada u životu bili zaraženi. Obično se ne treba brinuti da će se oboljenje prenijeti na vašu bebu. A ako test bude negativan onda trebate poduzeti mjere opreza kako biste izbjegli zarazu.

Ako ste već trudni onda biste trebali da vas ljekar informiše o rizicima vezanim za toksoplazmozu. Vaš ljekar će možda tražiti uzorak krvi kako biste se mogli testirati. Ako imate oslabljen imuni sistem pitajte vašeg doktora da li biste se trebali testirati na Toxoplasma-u. Ako vam test bude pozitivan vaš doktor će vam reći da li i kada treba da uzmete lijekove kako biste spriječili da se zaraza reaktivira. Ako vam test bude negativan to znači da biste trebali biti na oprezu kako biste izbjegli moguću zarazu.

Šta da radim ako sumnjam da imam toksoplazmozu?

Ako sumnjate da imate toksoplazmozu konsultujte se sa vašim porodičnim ljekarom. Vaš ljekar će tražiti da se uzme krvni uzorak kako bi se uradio neki od specifičnih testova na toksoplazmozu. Ti testovi će omogućiti vašem ljekaru da odredi da li imate Toxoplasma gondii zarazu i da li se radi o nedavnoj, akutnoj infekciji.

Kako se liječi toksoplazmoza

Nakon što je toksoplazmoza dijagnosticirana možete razgovarati sa vašim ljekarom da li je neophodno liječenje. Ako se radi o zdravoj osobi, koja nije trudna obično liječenje nije obavezno. Ako se pojave simptomi, obično nestaju za nekoliko sedmica ili mjeseci. Za pacijente sa oslabljenim imunitetom i trudnice postoje lijekovi ze liječenje toksoplazmoze.

Kako prevenirati toksoplazmozu?

Ima nekoliko mjera koje se mogu poduzeti kako bi se smanjio rizik zaraze sa Toxoplasma gondii.

Kuhajte hranu na sigurnim temperaturama. Koristite termometar za hranu kako bi se uvjerili da je meso potpuno termički obrađeno. Ne probavajte meso dok nije u potpunosti skuhano. USDA preporučuje sljedeće:

Komadi mesa (izuzev peradi)

Kuhati najmanje na temperaturi od 63° C, a potom ostavite meso da se ohladi/odmori oko 3 minute prije konzumiranja.

Mljeveno meso (izuzev peradi)

Kuhati najmanje na temperaturi od 71° C; mljeveno meso ne treba hladiti/odmarati.

Perad (Komadi mesa i mljeveno)

Kuhati najmanje na temperaturi od  74° C, a cijelu perad treba odmoriti/ohladiti prije rezanja ili konzumiranja 3 minute.

Prema USDA, „vrijeme odmaranja/hlađenja“ od tri minute je dovoljno da se unište patogeni u mesu, a temperatura ostaje ista ili se čak podiže.

Smrznuto meso na nekolio dana na temperaturu od najmanje -17° C znatno umanjuje rizik od infekcije.

Temeljito oprati ili oguliti voće i povrće prije konzumacije.

Ne konzumirajte sirove ili nedovoljno termički obrađene morske plodove (mogu biti kontaminirani sa Toxoplasmom ).

Ne konzumirajte nepasterizovano kozije mlijeko.

Operite ploče za rezanje, posuđe, šalice, posuđe i ruke s vrućom sapunastom vodom nakon kontakta sa sirovim mesom, peradi, morskim plodovima ili neopranim voćem ili povrćem.

Nosite rukavice tijekom svakog dodira s tlom ili pijeskom, jer to može biti kontaminirano mačjim izmetom koji sadrži toksoplazmu. Oprati ruke sapunom i toplom vodom nakon vrtlarenja ili kontakta s tlom ili pijeskom.

Naučiti djecu važnosti pranja ruku kako biste spriječili infekciju.

Ako sam u opasnosti, mogu li zadržati svoju mačku?

Da, možete zadržati svoju mačku ako ste osoba izložena riziku za tešku infekciju (npr. Imate oslabljeni imunološki sistem ili ste trudni); međutim, postoji nekoliko mjera opreza kako bi se izbjeglo izlaganje Toxoplasma gondii:

Pobrinite se da se wc za mačke čisti svakodnevno. Parazit Toxoplasma ne postaje zarazan 1 do 5 dana nakon nakon unošenja u organizam iz mačijeg izmeta.

Ako ste trudni ili slabijeg imuniteta:

Izbjegavajte mijenjanje mačjeg pijeska ako je moguće. Ako niko drugi ne može obaviti zadatak, nosite jednokratne rukavice i operite ruke sapunom i toplom vodom poslije.

Držite mačke unutar kuće.

Nemojte prihvatiti ulične mačke, osobito mačiće. Nemojte nabavljati novu mačku dok ste trudni.

Mačke hranite samo konzerviranom, suhom ili dobro kuhanom hranom, a nikako sirovim mesom.

Držite pokrivenim posude za pijesak koje se nalaze van kuće.

Vaš veterinar može odgovoriti na sva druga pitanja vezana za vašu mačku i rizik od toksoplazmoze.

Jednom zaražena toksoplazmom je li moja mačka uvijek prenosilac zaraze? 

Ne, mačke samo šire toksoplazmu u izmetu nekoliko sedmica nakon infekcije parazitom. Kao i ljudi, mačke rijetko imaju simptome zaraze, pa većina ljudi ne zna je li njihova mačka zaražena. Toksoplazma koja je izbačena u izmetu će nestati sama; tako da nema svrhe da se vaša mačka ili njen izmet testiraju na toksoplazmu.

Preuzeto i prilagođeno sa: https://www.cdc.gov